Giht i bolesti koje ga prate nisu slučajnost — giht je najčešće deo šireg metaboličkog poremećaja. Povišena mokraćna kiselina se u praksi često javlja zajedno sa oslabljenom funkcijom bubrega, visokim krvnim pritiskom, dijabetesom tipa 2 i gojaznošću, jer sva ova stanja dele iste korene: insulinsku rezistenciju, hroničnu upalu i preopterećene bubrege.
Ako imate giht, bol i otok u zglobu nisu jedino na šta treba obratiti pažnju — vredi proveriti i pritisak, šećer i funkciju bubrega.
Boli vas palac na nozi, otok ne popušta, a u glavi vam se vrti pitanje: „Da li je ovo samo giht, ili ima nešto ozbiljnije iza toga?"
Giht se obično doživljava kao problem jednog zgloba — bolan napad koji dođe, prođe i ostavi vas u strahu od sledećeg. Ali giht i bolesti koje ga prate čine mnogo širu sliku nego što izgleda na prvi pogled. Savremena istraživanja pokazuju da osobe sa gihtom značajno češće imaju i druge, tihe probleme — one koji ne bole, ali dugoročno mogu biti opasniji od samog napada u zglobu.
01
Zašto je giht povezan sa drugim bolestima?
Osnovni zajednički faktor je najčešće poremećaj metabolizma. Kod velikog broja osoba sa gihtom istovremeno postoje:
- insulinska rezistencija — ćelije slabije reaguju na insulin,
- hronična niskostepena upala — tiha inflamacija koja traje godinama,
- poremećaj funkcije krvnih sudova,
- smanjena funkcija bubrega.
Ovi procesi se međusobno prepliću i pojačavaju — zato se retko javljaju izolovano. Ako organizam teže reguliše mokraćnu kiselinu, po pravilu teže reguliše i šećer, pritisak i masnoće u krvi. To je razlog zašto lekari kod pacijenata sa gihtom rutinski proveravaju i druge parametre, ne samo zglobove.
02
Giht i bubrezi — dvosmerna veza
Bubrezi imaju ključnu ulogu u regulaciji mokraćne kiseline — oko dve trećine se izlučuje upravo putem njih. Kada bubrezi ne uklanjaju dovoljno mokraćne kiseline, pokreće se lanac koji vodi do napada gihta:
Da li giht može uticati na bubrege?
Da — veza radi i u suprotnom smeru. Dugotrajno povišena mokraćna kiselina i taloženje kristala mogu biti povezani sa nastankom bubrežnih kamenaca, dodatnim opterećenjem bubrežne funkcije i, vremenom, većim rizikom od hronične bolesti bubrega. Zato osobe sa gihtom obično prate kreatinin, eGFR, nalaz urina i krvni pritisak — ne samo nivo mokraćne kiseline.
Ako vas zanima šta tačno lekar proverava kada posumnja na giht i moguće komplikacije, pogledajte i tekst o tome kako se pripremiti za lekarski pregled ako sumnjate na giht.
Rasterećenje za bubrege, podrška metabolizmu mokraćne kiseline
Urikan kombinuje ekstrakt tart višnje, semena celera, đumbir, bromelain, MSM i vitamin C — sastojke koji pomažu eliminaciju mokraćne kiseline putem bubrega i smanjuju osećaj upale nakon napada gihta.
03
Giht i hipertenzija (visok krvni pritisak)
Visok krvni pritisak se veoma često javlja kod osoba sa gihtom. Razlozi su obično povezani sa poremećajem funkcije krvnih sudova, gojaznošću, insulinskom rezistencijom i promenama u radu bubrega. Sama povišena mokraćna kiselina može doprinositi promenama koje pogoduju razvoju hipertenzije.
Kombinacija gihta, hipertenzije i povišene mokraćne kiseline predstavlja veće opterećenje za srce, krvne sudove i bubrege — zato kontrola pritiska nije sporedna stvar kod gihta.
04
Giht i dijabetes tipa 2
Giht i dijabetes tipa 2 često dele iste faktore rizika: višak telesne težine, insulinsku rezistenciju, nepravilnu ishranu i metabolički sindrom. Kod osoba sa poremećenom kontrolom šećera često se paralelno javljaju i promene u metabolizmu mokraćne kiseline.
Veza između insulina i mokraćne kiseline
Insulinska rezistencija može uticati na izlučivanje mokraćne kiseline putem bubrega i povećavati njen nivo u krvi. Zbog toga osobe sa metaboličkim problemima imaju veću verovatnoću razvoja hiperurikemije. Ako želite da razumete kako ishrana utiče na oba stanja istovremeno, koristan je i naš vodič o tome šta jesti, a šta izbegavati kod gihta.
05
Giht i gojaznost
Gojaznost je jedan od najvažnijih faktora rizika za razvoj gihta. Višak masnog tkiva može doprineti povećanoj proizvodnji mokraćne kiseline, smanjenom izlučivanju urata putem bubrega i povećanoj inflamaciji u organizmu.
Da li mršavljenje pomaže kod gihta?
Da — postepeni gubitak telesne težine može doprineti smanjenju mokraćne kiseline, manjem riziku od napada i boljoj kontroli krvnog pritiska i šećera. Važno je izbegavati nagla i ekstremna mršavljenja, jer ona mogu privremeno povećati mokraćnu kiselinu i izazvati napad. Rizik od gihta se inače razlikuje i po polu — više o tome pročitajte u tekstu giht kod muškaraca i žena.
06
Giht i metabolički sindrom
Metabolički sindrom predstavlja kombinaciju: abdominalne gojaznosti, povišenog krvnog pritiska, povišenog šećera i poremećenih masnoća u krvi. Osobe sa metaboličkim sindromom imaju značajno veći rizik za razvoj hiperurikemije i gihta — ova četiri faktora deluju kumulativno, ne pojedinačno.
07
Giht i bolesti srca i krvnih sudova
Istraživanja ukazuju na povezanost gihta sa povećanim kardiovaskularnim rizikom. Mogući razlozi uključuju hroničnu inflamaciju, oksidativni stres i udružene faktore rizika koji se međusobno pojačavaju. Zbog toga kontrola gihta nije važna samo zbog zglobova, već i zbog ukupnog zdravlja srca i krvnih sudova.
08
Koje analize je korisno pratiti kod osoba sa gihtom?
Pored mokraćne kiseline, lekar može preporučiti redovno praćenje sledećih parametara:
Šta proveriti pored mokraćne kiseline
- Kreatinin
- eGFR (procenjena funkcija bubrega)
- Glukoza i HbA1c
- Holesterol i trigliceridi
- Krvni pritisak
- Telesna težina i obim struka
09
Može li kontrola životnih navika pomoći?
Da — promene životnih navika mogu pozitivno uticati na više faktora istovremeno, ne samo na mokraćnu kiselinu.
Zdrava telesna težina
Smanjuje ukupno metaboličko opterećenje organizma i rasterećuje bubrege.
Pravilna ishrana
Prednost dati povrću, integralnim namirnicama, kvalitetnim izvorima proteina i dovoljnom unosu vode. Detaljne smernice potražite u tekstu o ishrani kod gihta.
Fizička aktivnost
Pomaže kontroli težine, boljoj osetljivosti na insulin i zdravlju srca.
Ograničenje alkohola
Posebno piva i žestokih pića, koja su poznata po tome da pogoršavaju napade. Pročitajte i naš detaljan pregled o tome kako alkoholna pića utiču na giht.
Za akutne napade, korisne mogu biti i prirodne obloge za bol i otok zgloba, dok se za dugoročnu podršku metabolizmu mokraćne kiseline sve češće koriste i biljni preparati.
Celovit pristup gihtu — iznutra i spolja
Uz zdrave navike, mnogi biraju i dodatnu prirodnu podršku. Urikan sadrži 6 aktivnih sastojaka u naučno zasnovanim dozama, namenjenih podršci normalnom nivou mokraćne kiseline i zdravlju zglobova.
Najčešća pitanja o gihtu i pridruženim bolestima
Da li giht oštećuje bubrege?
Giht može biti povezan sa većim rizikom za probleme sa bubrezima, naročito kada je mokraćna kiselina dugotrajno povišena. Dugoročno taloženje kristala urata može opteretiti bubrežnu funkciju i doprineti nastanku bubrežnih kamenaca.
Da li osobe sa gihtom češće imaju visok pritisak?
Da. Hipertenzija se veoma često javlja zajedno sa gihtom, delom zbog zajedničkih mehanizama poput poremećaja funkcije krvnih sudova, gojaznosti i insulinske rezistencije.
Da li gojaznost povećava rizik od gihta?
Da. Višak telesne težine jedan je od najvažnijih faktora rizika za giht, jer povećava proizvodnju mokraćne kiseline i smanjuje njeno izlučivanje putem bubrega.
Da li giht i dijabetes tipa 2 imaju zajedničke uzroke?
Da. Giht i dijabetes tipa 2 često dele iste faktore rizika – insulinsku rezistenciju, višak telesne težine i metabolički sindrom, koji zajedno utiču na nivo mokraćne kiseline.
Koje analize je korisno pratiti kod osoba sa gihtom?
Pored mokraćne kiseline, korisno je pratiti kreatinin, eGFR, glukozu, HbA1c, holesterol i trigliceride, kao i krvni pritisak, telesnu težinu i obim struka.
Da li snižavanje mokraćne kiseline pomaže ukupnom zdravlju?
Kontrola mokraćne kiseline je ključna ne samo za sprečavanje napada gihta, već i za smanjenje opterećenja bubrega, krvnih sudova i srca, koji su često pridruženo ugroženi.
Zaključak
Giht nije samo bolest zglobova. On je često deo šireg metaboličkog problema koji može biti povezan sa bubrezima, krvnim pritiskom, šećerom, telesnom težinom i zdravljem srca i krvnih sudova. Zbog toga uspešna kontrola gihta podrazumeva celovit pristup: praćenje mokraćne kiseline, zdrave životne navike, kontrolu pridruženih bolesti i pravovremenu medicinsku procenu. Ako se pitate da li se stanje uopšte može trajno staviti pod kontrolu, pogledajte i naš tekst da li se giht može izlečiti.
Povezani tekstovi na Giht.rs
Stručne reference
Literatura korišćena u pripremi ovog teksta
- dalbeth n, gosling al, gaffo a, abhishek a. gout. the lancet. 2021;397(10287):1843–1855.
- fitzgerald jd, dalbeth n, mikuls t, et al. 2020 american college of rheumatology guideline for the management of gout. arthritis care & research. 2020.
- borghi c, agabiti-rosei e, johnson rj, kielstein jt. hyperuricaemia and gout in cardiovascular, metabolic and kidney disease. european journal of internal medicine. 2020.
- choi hk, ford es, li c, curhan g. prevalence of the metabolic syndrome in patients with gout. american journal of medicine. 2007.
- roughley mj, belcher j, mallen cd, roddy e. gout and risk of chronic kidney disease and nephrolithiasis. annals of the rheumatic diseases. 2018.
- neogi t. clinical practice. gout. new england journal of medicine. 2011.
📅 Ažurirano: avgust 2026.
Ovaj tekst je informativnog karaktera i ne zamenjuje savet, dijagnozu ili terapiju lekara. Za procenu vašeg zdravstvenog stanja obratite se lekaru ili reumatologu. Urikan je dijetetski suplement i ne zamenjuje propisanu terapiju.









